Peru je republika sa oko 30 miliona stanovnika na zapadnoj obali Južne Amerike. Bila je zasuta nasiljem tokom mandata predsjednika Fernando Belaunde (koji je vladao od 1980.-1985.), Alan Garcia (koji je vladao od 1985.-1990.) i Alberto Fujimori (koji je vladao od 1990.-2000.), kada su se pobunjeničke snage, uključujući i revolucionarne pokrete Shining Path i Tupac Amaru, borile protiv peruanskih oružanih snaga. Nasilje su pratila vrlo prisutna kršenja ljudskih prava, uključujući prisilne nestanke. Prema UN-ovoj radnoj grupi za prisilne nestanke, Peru je registrovao najveći broj prisilnih nestanaka u svijetu u periodu između 1987. i 1990.
Deceniju nakon kraja opšte pobune 2010. godine, za bar 15,000 ljudi se još uvjek ne zna šta se desilo s njima, niti gdje se nalaze.
Pored političkog nasilja Peru je imao problema i sa trgovinom ljudima. U jednom izvještaju iz 2013. godine navodi se da troje od pet ljudi svaki dan nestane u glavnom gradu Lima. Otprilike petina od ukupnog broja onih koji nestanu nikad se ne pronađu, a najviše prijavljenih slučajeva uključuje nestale maloljetnike između 14 i 17 godina.
Napori koji su se činili da oni koji su bili umiješani u prisilne nestanke ljudi osamdesetih i devedesetih godina, krivično progone, bili su ograničeni zakonodavstvom koje je npr. otežavalo progon javnog službenika nakon njegovog ili njenog penzionisanja. U aprilu 2009.godine bivši predsjednik Fujimori osuđen je na 25 godina zatvora za, između ostalog, kršenja ljudskih prava počinjenih 1991. i 1992. godine, uključujući i prisilne nestanke.
Organizacije koje su aktivne u naporima da objasne nestanak osoba i poduzmu mjere protiv onih koji su krivi za dirigovanje ili učešće u prisilnim nestancima uključuju Institut za pravnu odbranu
Komisija za istinu i pomirenje osnovana je u junu 2001. te je svoj Finalni izvještaj pripremila u oktobru 2003.
Dok se Komisija za istinu i pomirenje 2003. pripremila da prezentira svoj Finalni izvještaj, Međunarodni komitet crvenog krsta (eng. skr.ICRC) objavio je da će se privremena lista nestalih u Peruu objaviti kao rezultat zajedničkih napora Međunarodnog crvenog krsta, Komisije za istinu i pomirnje, Ureda javnog tužioca, te Državnog kordinatora za ljudska prava.
Međunarodni crveni krst je 2014- omogućio izložbu odjeće i ostale lične stvari koje su iskopane iz masovnih grobnica, pored toga što je predstavio knjigu fotografija tih predmeta, što će kako oni tvrde pomoći identifikaciji mrtvih.