Pregled mrtvačnica u Bosni i Hercegovini omogućava nove identifikacije

 

Sarajevo, 30. novembar: Na pomolu je jasnija strategija o tome kako pronaći mnoge od 8 000 ljudi koji se još uvijek vode kao nestali tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, a ista je rezultat četverogodišnjih napora koje je predvodilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Institutom za nestale osobe (INO) i uz pomoć Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).

Danas su predsjedavajući INO-a Marko Jurišić i ICMP-ov šef Programa za zapadni Balkan, Matthew Holliday objavili preliminarne rezultate Radne grupe koja je uspostavljena 2013. godine da revidira slučajeve neidentificiranih posmrtnih ostataka u 12 mrtvačnica širom zemlje – Radne grupa za rješavanje slučajeva neidentificiranih posmrtnih ostataka.

Od 1995. više od 30 000 ljudi se smatra nestalim kao rezultat sukoba. ICMP je uspostavljen 1996. godine kako bi pomogao vlastima da pronađu te osobe. Proces je bio spor i neizvjestan do 2001. godine kada je ICMP uveo revolucionarni proces masovne DNK identifikacije. Od tada se realizovalo gotovo 15 000 identifikacija zasnovanih na DNK, odnosno naučnih identifikacija. Ipak, gotovo 8 000 identifikacija se provelo prije 2001. godine koristeći tradicionalne, odnosno nenaučne metode.Problem

Dok je preko 70 posto od 30.000 osoba pronađeno, još uvijek se gotovo 8.000 ljudi vodi kao nestalo iz sukoba 1991-1995 u Bosni i Hercegovini. INO BiH, Tužilaštvo i ICMP nastavljaju da proaktivno i sistematski rade na pronalasku tajnih grobnica i nastavku ekshumacija i identifikacija DNK – ali od 2009. godine, uprkos inovativnom korištenju snimaka iz zraka i drugih tehnika, broj skrivenih grobnica koje se pronalaze na godišnjem nivou je opadao.

Potencijalni odgovor

ICMP vjeruje da postoji velika vjerovatnoća da su mnogi od neidentificiranih ljudskih ostataka koji su skladišteni u 12 bosanskohercegovačkih mrtvačnica nasljedstvo iz perioda prije 2001. godine kada su pojedinci prepoznavani na osnovu vizuelnog prepoznavanja, što je podrazumijevalo i veliki rizik od greške – koji je potencijalno mogao voditi do pogrešnih identifikacija. Na osnovu ove pretpostavke, 2013. godine, Državni tužilac BiH je naložio da se revidiraju svi neidentificirani slučajevi u mrtvačnicama, kako bi se ustanovio opseg tehničkih problema, a istovremeno ispitalo zašto više od desetljeća nije bilo moguće da dođe do podudaranja DNK profila ljudskih ostataka u mrtvačnicama sa 8.000 prijavljenih slučajeva nestalih osoba – za koje su porodice nestalih dale dovoljno referentnih uzoraka. Mrtvačnice u kojima su se provodila ispitivanja neidentificiranih ostataka su Banja Luka, Goražde, Identifikacijski projekat Krajina u Sanskom Mostu, Modriča, Nevesinje, Orašje, Identifikacijski projekat u Tuzli, Istočno Sarajevo, Sutina, Travnik, Tuzla i Visoko.

Objavljujući rezultate Radne grupe za rješavanje slučajeva neidentificiranih posmrtnih ostataka, danas je Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora INO, izjavio da je 115 osoba identificirano, dok su za 948 osobe koje su već bile identificirane kroz korištenje DNK analize posmrtni ostaci reasocirani, što znači da su kosti istog skeleta identificirani i sada se mogu ukopati sa ostatkom posmrtnih ostataka te osobe. Ovo i dalje ostavlja hiljade neidentificiranih osoba, ali upućuje vrlo jasno na pretpostavku da je veliki broj identifikacija koje su obavljene prije uvođenja DNK testiranja 2001. godine možda bilo netačno.

“Očekujemo da veći broj NN slučajeva može biti riješen dobivanjem genetskih referenci od porodica koje su zatvorile svoje slučajeve na osnovu tradicionalne identifikacije, odnosno nenaučnih metodologija. Tradicionalna metoda je podložna visokom riziku od greške, što može dovesti do pogrešne identifikacije,” objasnio je Matthew Holliday. “Kada je tijelo pogrešno identificirano, porodica koja je dobila pogrešno tijelo vrlo često nije bila obezbijedila porodične referentne DNK uzorke. Stoga, posmrtni ostaci njihovih članova porodice, ukoliko su pronađeni, ostaju neidentificirani – vode se kao NN slučaj. A porodica čijeg su nestalog člana pogrešno identificirali i usljed te greške predali drugoj porodici, neće riješiti svoj slučaj čak i ukoliko su dali referentne DNK uzorke, jer je njihov član porodice ukopan pod tuđim imenom,” dodao je Holliday.

Obnovljeni poziv porodicama da daju referentne uzorke

INO je, uz pomoć ICMP-a, stupio u direktan kontakt sa udruženjima porodica diljem zemlje da pozove porodice koje nisu davale uzorke krvi – jer su njihovi članovi porodica već bili identificirani koristeći tradicionalne metode – da to sada učine. ICMP je obezbijedio finansiranje u okviru granta EU BiH kako bi omogućio ovo dodatno prikupljanje uzoraka krvi kroz ciljani pilot projekat.